U stručnoj literaturi često se diskutovalo o tome da li su, u kom opsegu i kom vremenu Rimljani bili prisutni na teritoriji sada poznate Šajkaške. Na osnovu starijih svedočanstava ovde prenosimo neke od pretpostavki o prisustvu Rimljana na prostoru opštine Titel ali i spisak spomenika i drugih predmeta nađenih na ovim prostorima, a koji već dugi niz godina krase prostore domaćih i stranih muzeja. >>>
Izvor RTS: Racija, koju su mađarske vojne i žandarmerijske snage izvršile širom Bačke, tokom januara 1942. godine, jedan je od najvećih masovnih zločina nad civilima na prostoru bivše Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. To je i jedini zločin iz tog perioda čijim je vinovnicima suđeno još tokom trajanja ratnih sukoba. >>>
Šajkaška je kroz istoriju bila ona geografska, administrativna, politička, vojna i u oblasti duhovnog života teritorija na ušću Tise u Dunav, koja je omeđena ovim dvema rekama i tzv. Rimskim šančevima, niže Bečeja i do pod današnji Novi Sad. >>>
Opština Titel se nalazi na krajnjem jugoistoku plodne bačke ravnice, među dvema velikim rekama, Dunavom i Tisom, u Šajkaškoj, na samoj tromeđi Bačke, Banata i Srema. >>>
8. mart, u Titelu - izložba „STVARALE SU I STVARAJU NAŠE VREDNE RUKE“, u organizaciji Aktiva žena AKUD-a „Jovan Popović“ iz Titela, kontakt: Anka Lozanov 021/ 862-158, Svetlana Savić 063/8371974, jelenaagencija@gmail.com >>>
SAJAM ANTIKVITETA, HOBIJA I UMETNIČKIH PREDMETA - Novi Sad
Na ovoj već tradicionalnoj manifestaciji učestvuje između 50 i 70 izlagača iz svih krajeva Srbije (pretežno novosadski antikvari i kolekcionari), a povremeno i nekoliko izlagača iz susednih zemalja. Pored promotivnog i edukativnog... >>>
Januar
BADNJE VEČE
Koncert KUD “Dr Mladen Stojanović” Bački Jarak
Mesto održavanja: prostorija KUD-a “ Dr Mladen Stojanović”, Bački Jarak
Kontakt: 021/846-505
SAJAM VINA, 14.-22.01.2011
Skup vinara iz čitave Srbije >>>
MOŠORIN: Vodica se nalazi oko dva kilometra na istok od Mošorina prema Tisi, u podnožju severnog kraja Titelskog Brega (koga mošorinci, pola u šali pola u zbilji, zovu i Mošorinski Breg). >>>
Carsku Baru znam odavno - još kad je bila samo jedna od niza bara kakvih po Vojvodini ima podosta. Dolazio sam na nju sa ekipom Instituta za biologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (gde mi je radio najbolji drugar, odavno pokojni od neke zaraze koju ptice prenose, a tada asistent) početkom 70-tih. Proučavali su ptičji svet a ja sam puškom pomagao da se te ptice izbliže prouče, premere, da se vidi koje su starosti, šta su pojele, kakvi ih paraziti naseljavaju i td. Nije to tada bila turistička destinacija. Možda mogu reći da sam i ja nekim sićušnim delićem doprineo da se naučno utvrdi ornitološka vrednost Bare i da se ona zaštiti. >>>
Šajkaši i Novosađani u arhivskoj građi 1763-1800. - U Sveskama za istoriju Novog Sada našao sam dva priloga Tomislave Jelić koji kroz arhivsku građu Novosadskog magistrata oslikavaju odnose Šajkaškog bataljona i novosadske gradske vlasti. Prenosim i nekoliko širih izvoda iz priloga objavljenih pod naslovom „Šajkaški bataljon i Novosadski magistrat (1763-1790.), (1791-1800.)“. >>>
Na adresi www.web.archive.org nalazi se zanimljiv sajt WayBackMashine na kojem možete pretražiti arhivu sajtova od 1996. godine. Magazin Ravnica se prvi put pojavio na Internetu u oktobru 2005. godine, ako je suditi po najstarijem zapisu naših domena na pomenutom servisu. >>>
Kada je bibliotekar titelske OŠ „Svetozar Miletić“, Stevan Avguštin, nameravao da obeleži godišnjicu izdavanja prvog srpskog bukvara obratio se nekim uglednim institucijama u Beogradu (Narodna biblioteka Srbije, Vukova zadužbina) sa molbom da mu tim povodom pomognu u izboru gostiju i pisanog materijala. Oni su mu odgovorili: „Zašto tražite od nas pomoć kada u vašem mestu imate najboljeg poznavaoca tog bukvara – Lazu Čurčića.“(!) >>>
Oduvek sam želeo da nešto napišem o surducima, a naročito kako se koji zove. Znam već više od 30 godina da je na njima diplomirao (1973) student novosadskog PMF Milivoj Kanazir, danas penzionisani geograf. >>>
Vodne zadruge su organizacije koje su imale zadatak da na vodoplavnim područjima sprovode zaštitu i odbranu od poplava, odvode suvišne vode, isušuju zemljište. >>>
Pap Antal (10.04.1934 – 02.10.1999) je profesionalno radio u opštinskom vojnom odseku (Teritorijalna odbrana) u Titelu, ali je bio i pasionirani botaničar. Imao je ličnu biblioteku... >>>
Pre deset godina na stranicama novina Titel Danas objavljena je inicijativa Srpsko-ukrajinskog društva za uspostavljanje veza između dvaju Mošorina, ovog u Šajkaškoj i onog u Ukrajini. >>>
Nekada je vojvođanski pejzaž bio prepoznatljiv po vetrenjačama. Danas su ovi krilati divovi toliko retki da predstavljaju pravu atrakciju svakom putniku-namerniku. >>>
Novinske reportaže iz knjige „Keltski ćup“ (Paraćin, „Grafo-S“, 2010) Tomislava Đokića, nekadanjeg nastavnika titelske osnovne škole, pisane u „ono“ vreme
Личности што су се животним и радним дометима нашле у Српском биографском речнику (Матица српска, Нови Сад) - ОБАВЕШТЕЊЕ! - Радомира и остале који прате рубрику "Азбучник Шајкашке" обавештавам да рубрика није завршена. Азбучник почиње словом А и завршава се словом Ш, тако је у азбуци! Драго нам је да нас пратите. Због корисника Интернет услуга и постојимо. Успорили смо из оправданих разлога. Настављамо чим се стекну услови. - С поштовањем Драган Колак, уредник
Godine 1811. završena je gradnja dva hrama u Titelu. Oba su posvećena Uspenju Bogorodice, Velikoj Gospojini, a osvećena su u dane kada se praznuje taj praznik, 15, odnosno, 28. avgusta. Rimokatolici slave taj praznik po novom kalendaru, a pravoslavci po starom. U 19. veku pravoslavni praznik Velike Gospojine bio je dvanaesti dan posle katoličkog, 27. avgusta. >>>
TITEL: Maj 1985. godine - Sećanje na srećnija vremena i bezbrižno detinjstvo... narodni učitelj i junak Branko Kockica i deca predškolske ustanove "Plavi čuperak" iz Titela. >>>
Titel: Pre nego što je na titelskom tržištu zasijala „Crvena zvezda“, voće, povrće, krupnu i sitnu stoku, sirovu kožu, vunu, mleko, mlečne proizvode, ogrevno drvo, ugalj, građevinski materijal, kolonijalnu robu, živinu, jaja, industrijsko bilje, alkoholna i bezalkoholna pića, tečno gorivo i maziva raznih vrsta prodavalo je u Titelu i okolini Zadružno trgovačko preduzeće na veliko i malo „Tisa“. >>>
Za istoriju zadrugarstva u Šajkaškoj dragoceniji su podaci iz oglasa objavljenim u knjizi Vojvodina 1944 -1954 nego uopšteni i zbirni podaci iz teksta knjige, naročito za manje sredine. Deset godina posle oslobođenja u Mošorinu su (po oglasima) postojale tri zadruge. >>>
Titelski breg je veliki lesni plato u jugoistočnoj Bačkoj, između Dunava i Tise. Ima elipsoidan oblik, dužine 17 km i širine 7 km. Visinom od 50 metara dominira plavnim terenima, a najviša tačka nalazi se na krajnjem jugoistočnom delu 130 metara iznad mora. >>>
Zadatak da pripremi uslove za održavanje Velike narodne skupštine na kojoj će se odlučivati kuda će Vojvodina posle oslobođenja na sebe je preuzeo Srpski narodni odbor u Novom Sadu. >>>
Posle oslobođenja i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji i razgraničenja sa Mađarskom i Rumunijom nove srpske vlasti morale su posegnuti za jednom od prvih administrativnih mera na oslobođenom području, a to je preimenovanje naselja. >>>
Uvodna napomena -
Na portalu Ravnica.info, objavljen je tekst koji se sastoji iz devet delova u rubrici Monografije, pod naslovom Monografija Vilova.
Dužan sam, a nisam ranije stigao, da informišem sve one koji su pročitali ovaj tekst, ili tek imaju nameru da ga pročitaju, da bi bilo pravilnije nazvati ga Istorijska građa za izradu buduće monografije Vilova, sela u Šajkaškoj. Naime, koji su imali prilike da rade na sličnim poslovima, znaju, da je prikupljanje ovakvih podataka vrlo naporno, skupo(ako kao u mom slučaju sve sami finansirate) i traje često godinama.
Cilj objavljivanja ove radne verzije monografije je da se animiraju dobronamerni ljudi koji bi želeli, da svojim prilozima: tekstovima, fotografijama, ličnim i javnim dokumentima i sl, pomognu kako bi se nastavio rad na izradi konačnog teksta monografije jednog malog sela, koje nije imalo tu sreću da bude poznato po velikim i značajnim ljudima, ali je zato zbog svog geografskog položaja sticajem okolnosti u jednom periodu ostalo zabeleženo kao mesto gde su se odvijali takvi događaji i dešavanja koji su obeležili jednu epohu u istoriji srpskog naroda u Vojvodini.
Takođe, sticajem srećnih okolnosti u maloj vilovačkoj crkvici, ugrađen je jedan od najvrednijih i najlepših ikonostasa u našim krajevima.
Zato verujem da ima smisla za opravdani entuzijazam da se i pored svih teškoća, nastavi sa ovim radom. Duboko verujem, da izučavajući istoriju svog naroda, svog kraja i svog rodnog mesta, bolje sagledavamo i deo vlastite ličnosti koji je vidljivi ili nevidljivi deo istorijskog identiteta i nasleđa naših predaka.
OČEKUJEM DA MI SE JAVITE!
Dragoslav Ćurčić, advokat iz Novog Sada
Naselje Vilovo nalazi se u jugoistočnom delu Bačke u međurečju Dunava i Tise. U odnosu na područje opštine Titel kojoj administrativno pripada, naselje ima središnji položaj, locirano je na zapadnoj strani Titelskog brega. S tim u vezi geografski položaj Vilova prema ostalim naseljima u opštini (Titel, Šajkaš, Mošorin, Gardinovci, Lok) može se oceniti kao povoljan. >>>
Za vreme turske vlasti stanovao je naš narod na teritoriji današnje Vojvodine, pa samim tim i u jugoistočnoj Bačkoj, u malim raštrkanim naseljima. Mnoga od ovih trajala su kratko vreme, jer se Srbi nisu dugo zadržavali na jednom mestu, bilo po sili, a bilo po svojoj volji. >>>
Posle dugogodišnjeg rata Austrije s Turskom koji je okončan Karlovačkim mirom 1699. godine Mađarska, Slavonija i Bačka, kao i zapadni i severoistočni Srem ušli su u sastav Habzburške... >>>
Revolucija koja je u proleće 1848. godine zahvatila više evropskih zemalja proširila se i na Austrijsko Carstvo, u čijem sastavu je tada bila i današnja teritorija Vojvodine. >>>
Petar Kostić, otac velikog srpskog pesnika i narodnog poslanika za Šajkašku oblast, od samog početka bune se nalazi u žiži događaja koji su obeležili to vreme. >>>
Kada su 27. marta 1941. u našoj zemlji izbile patriotske antifašističke demonstracije omladinci Vilova su predvođeni Urošem Ćurčićem, učenikom Trgovačke akademije u Novom Sadu, rođenom u Vilovu, posle protestnog okupljanja u svom selu, krenuli u koloni za Šajkaš, da bi se pridružili svojim drugovima. >>>
Među veroispovestima zastupljenim u šajkaškom području daleko najbrojniji bili su i ostali vernici pravoslavne crkve. U pogledu nacionalne pripadnosti vernici ove religije su srpske narodnosti. >>>
Тителу је 2001. враћен његов лик. Нова имена улица подсећају на његову прошлост, на његово место као географског средишта, историјског пута, духовне и културне баштине. >>>